Na završnoj konferenciji projekta „Voda za sve“ koja je održana 30.5. 2018.u hotelu „Hills“ u Ilidži, okupili su se predstavnici resornih ministarstava i agencija na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou, jedinica lokalne samouprave, javnih komunalnih preduzeća i operatera lokalnih vodovodnih sistema, s ciljem da zajednički sagledaju trenutnu situaciju o oblasti vodosnabdijevanja ruralnih područja Bosne i Hercegovine – BiH i kreiraju preporuke za njeno unapređenje.
Ciljevi kornferencije bili su su: promovisati potrebu da se poboljša upravljanje seoskim vodovodima, uz naglašavanje nadležnosti svih nivoa vlasti, inicirati razmjenu iskustava o upravljanju seoskim vodovodima između eksperata i praktičara iz BiH i susjednih zemalja i promovisati postignuća projekta „Voda za sve“ implementoranog od strane Centra za menadžment, razvoj i planiranje i Aquasan mreža u BiH. Projekat finansira Evropska unija.
U projektu „Voda za sve“ sudjelovala je NVO „Alternative“ iz Kaknja kroz pružanje facilitatorsklih usluga za lokalne vodovode u Zenici i Zavidovićima te razmjenu nformacija i iskustava. Jedno od podijeljenih iskustava je i upravljanje lokalnim vodovodom Lipnica u Kaknju. Model upravljanja ovim vodovodom: grupa korisnika, uvršten je u Katalog lokalnih vodovodnih sistema u Bosni i Hercegovini, među 10 primjera dobre prakse.
Kroz promociju procesa legalizacije lokalnih vodovoda u Kaknju, Alternative su isticale dobru suradnju sa Općinom Kakanj bez koje ne bi bilo moguće pokrenuti proces legalizacije.
„Uvjereni smo da će se ovaj proces nastaviti i da će Općina Kakanj biti jedna od prvih BH općina u kojoj će svi lokalni vodovodi biti legalizirani i građanima obezbjeđivati zdravu pitku vodu. Različiti modeli upravljanja lokalnim vodovodima: javno komunalno preduzeće, mjesna zajednica, privatno preduzeće, udruženje građana, grupa građana, primjenjivi su na području BiH. Važno je odabrati jedan od modela i urediti odnose odgovornog upravljanja. Nije intencija nametnuti korisnicima jedan model, već naprotiv, podržati ih da odaberu model za koji smatraju da će biti najefikasniji.”, kazala je za Kaportal.ba Maksuma Topalović, izvršna direktorica NVO Alternative
Uvođenje novih modela upravljanja seoskim vodovodima unaprijedilo bi kvalitet usluge vodosnabdijevanja i doprinijelo bi dosljednom poštivanju međunarodnih konvencija koje propisuju pravo na sigurnu vodu za piće.
Učesnici konferencije su zaključili da bi se organi viših nivoa vlasti u BiH trebali aktivnije uključiti u rješavanje ovog problema, jer je važeća zakonska procedura za izgradnju i legalizaciju seoskih vodovoda komplikovana i skupa. Prvi korak u pravcu rješavanja ovog problema jeste formiranje baze podataka svih lokalnih vodovodnih sistema, koju bi trebale uspostaviti i održavati lokalni organi uz podršku i koordinaciju viših nivoa vlasti.
Prema trenutnim podacima za BiH, više od jedne trećine ukupnog stanovništva, uglavnom stanovništvo u ruralnim područjima, nema pristup kontrolisanim izvorima vode za piće. Od toga broja, skoro 2/3 stanovnika se oslanja na lokalne vodovodne sisteme, a preostali dio na individualne izvore vode za piće. Pri tome u oba moedla vodosnabdijevanja, u najvećem broj slučajeva usluga vodosnabdijevanja se ne provodi u skladu sa propisanim standardima.
Za detaljnije informacije o zaključcima sa Konferencije i informativno-konsultativnu podršku u legalizaciji vodovoda NVO „Alternative“ su otvorene za zainteresirane ciljne grupe i javnost.