Na Spomen-obilježju u Poljanima kod Kraljeve Sutjeske (općina Kakanj) danas je obilježena 23. godišnjica svirepog ubistva sedmero civila koji su mučeni, ubijeni, a potom spaljeni u šumi Klašnica, između Poljana i Kraljeve Sutjeske, prenijela je službena stranica Općine Kakanj.
Prisutnima na obilježavanju 9. juna – Dana sjećanja na žrtve svirepog zločina koji se dogodio u Poljanima i Dana logoraša općine Kakanj obratili su se Tahir Mandžuka, predsjednik Organizacije porodica šehida i poginulih boraca općine Kakanj, Zihnija Bašić, predsjednik Udruženja logoraša općine Kakanj i Udruženja logoraša ZDK, Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH i Nermin Mandra, načelnik Općine Kakanj.
“9.juni je jedan od najtužnijih dana u historiji Kaknja. Sve do 9. juna 1993.godine u kolektivnoj svijesti ovdašnjeg naroda najbolniji i najtužniji događaj bio je rudarska nesreća koja se 1965.godine dogodila u jami Orasi. Ova i druge rudarske nesreće desetljećima su u ovaj kraj donosile tugu. Surovost prirode decenijama je u našem kraju bila krivac u kojeg se upiralo prstom kada su se dešavala rudarske nesreće i nikada se nije ni pomišljalo da bi mogao doći dan velike tragedije u kojoj će krivac umjesto surovosti prirode biti čovjek ako ga čovjekom uopće možemo zvati. Međutim, buđenje strašnih zločinačkih velikodržavnih politika koje u osnovi imaju isključivost i mržnju prema etnički drugom i drugačijem pokazali su da su mogući i najstrašniji zločini. Ovovremenim generacijama život je donio zaista teške izazove. Doživjeli smo strašne nasrtaje na naš nacionalni, vjerski i domovinski identitet, doživjeli monstruozne zločine, naše rane su duboke i bolne, ali ne posustajemo, već nastavljamo savladavati iskušenja. Odbranili smo se od agresora, sačuvali Bosnu i Hercegovinu, opstali na ovim prostorima, ali i danas u doba mira suočavamo se sa još jednim izazovom koji se naziva imenom kultura sjećanja. Smatram da mi u Kaknju na adekvatan i prikladan način gradimo i njegujemo kulturu sjećanja. Sve događaje iz naše bliže i dalje prošlosti obilježavamo na dostojanstven način, prizivamo pravdu, tražimo da se kazne zločinci, te ustrajno i nepokolebljivo gradimo mir, suživot i toleranciju, sa nadom da se zlo nikada više nikome neće dogoditi”, rekao je načelnik Mandra.
Upriličeno je i polaganje cvijeća na Spomen-obilježje žrtvama stravičnog zločina koji se dogodio u Poljanima. Cvijeće su položili načelnik Nermin Mandra , Tahir Mandžuka, predsjednik Organizacije porodica šehida i poginulih boraca općine Kakanj, Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH, Zihnija Bašić, predsjednik Udruženja logoraša općine Kakanj, Alija Topalović u ime Udruženja logoraša općine Kakanj, predstavnici Udruženja dobitnika najvećih ratnih priznanja “Zlatni ljiljan” i „Zlatna policijska značka“ općine Kakanj, predstavnici Organizacije ratnih vojnih invalida “Kakanj 92” općine Kakanj, predstavnici Saveza udruženja boračkih organizacija općine Kakanj, predstavnici Udruženja antifašista i boraca NOAR-a 1941-1945, predstavnici OO SDA Kakanj, predstavnici Humanitarne organizacije “Kakanjsko srce”, članovi porodica žrtava zločina…
Kod Spomen-obilježja, te u mektebu u Poljanima upriličen je i vjerski program.
9. juna 1993. godine u selu Poljani (općina Kakanj) počinjen je stravičan zločin nad nedužnim ljudima. Na zvjerski način su ubijeni Meho Jusić, Nedžad Kadrić, Rifet Mehak, Latif Mehmedović, Mehmedalija, Safet i Fehim Topalović. Zločin je počinjen nad sedmero nenaoružanih i potpuno nedužnih lica od kojih su trojica bila u dobu starosti. Ustanovljeno je da su pomenuta lica odvedena od svojih kuća u selu Poljani 9. juna 1993. godine od strane pripadnika Vojne policije HVO-a Kakanj, osim Latifa Mehmedovića koji je zatečen na cesti u blizini Kraljeve Sutjeske i odveden od strane pripadnika HVO-a. Ova lica su bila zatočena u područnoj školi u Poljanima gdje su maltretirana i zvjerski mučena, da bi potom bila spaljena.
Tijela su pronađena u masovnoj grobnici, u šumi Klašnica u blizini Poljana. Stručnom analizom i pregledom leševa utvrđeno je da su 4 tijela izmasakrirana i nagorjela, a tri u potpunosti spaljena.
Očevici iskopavanja masovne grobnice u šumi Klašnica naprosto su se razbježali pred prizorom kakav nije zapamćen na kakanjskom tlu.